Predavanje Hrvatskoga agrometeorološkoga društva

AutorZvijezdana Žigolić Južvak

Predavanje Hrvatskoga agrometeorološkoga društva

Prema dogovoru sa zamjenikom ravnatelja OŠ Popovača članice Hrvatskoga agrometeorološkoga društva, dipl. ing. fiz. Ivana Tomašević i mag. ing. fiz. Petra Jakovčić-Sviličić održale su dva predavanja u okviru programa Agrometeorologija u službi korisnika – „Približimo agrometeorologiju mladima“ dana 21.svibnja 2014.god.

Prvo predavanje održala je mag. ing. fiz. Petra Jakovčić-Sviličić govoreći o važnosti agrometeorologije i agroprognoze. Naznačila je da nam je za proizvodnju hrane važno znati kakvo će biti vrijeme i upozorila na opasnosti od nevremena, poplave, suše, požara. Kako nema dovoljno ljudi na terenu, potrebno je neobične pojave u prirodi dojaviti Državnom hidrometeorološkom zavodu.

Predavačica je naznačila i to da je svaka biljka izložena djelovanju sunca, vjetra, tuče, požara, a da čak na nju djeluje i ozon. Na dio u tlu djeluje temperatura tla- tijekom dana toplina ulazi u tlo, a noću se tlo hladi; isto tako za toplih mjeseci tlo se grije, a za hladnijih temperatura se spušta. U današnje vrijeme tendencije su da se tlo zagrijava.

O vremenu i oblacima govorila nam je dipl. ing. fiz. Ivana Tomašević. Upoznala nas je s nastankom oblaka- zrak zasićen vodenom parom se hladi i preoblikuje u kapljice kiše. Na oko 15 km od tla nalaze se najviši oblaci. Meteorolozi razlikuju 10 glavnih rodova oblaka. Razlikujemo niske oblake, srednje visoke oblake i visoke oblake. Visoki oblaci imaju prefiks cirro-, srednje visoki oblaci imaju prefiks alto-, a niski oblaci nemaju prefiks. Kumulusi su grudasti oblaci, nimbusi donose kišu, a stratusi su mliječni oblaci. Neki od naziva za oblake su: cirrocumulus, cirrostratus, altocumulus, altostratus, cumulonimbus, cirrusi… Predavačica nas je upozorila i na najveće oluje na svijetu, npr. uragan Katrina i objasnila kako one nastaju. Na kraju je postavljeno pitanje: „Klima li se klima?“, tj. predstoji li nam globalno zatopljenje. Istaknuto je da se u Hrvatskoj najdulje kontinuirano prati vrijeme na Griču u Državnom hidrometeorološkom zavodu – čak 150 godina, tj. od 1861.god. Kao ekstremno hladne godine zabilježene su 1864., 1881. i 1940. Kao ekstremno kišne godine zabilježene su 1878., 1915. i 1937., a kao ekstremno tople 1994., 2000., 2007., 2008., 2011. i 2012.god.

O autoru

Zvijezdana Žigolić Južvak editor

%d blogeri kao ovaj: