Arhiva oznake šah

AutorMaja Bezuk

Šah kao izvannastavna aktivnost

Šah je igra i sport koji se u svijetu sve češće koristi kao odgojno-obrazovno sredstvo. Negdje je šah obvezan predmet, negdje izborni, a u Hrvatskoj prevladava u obliku izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. U OŠ Popovača šah je kao izvannastavna aktivnost startao 2008./2009.godine. Učenici su odmah pokazali veliki interes. Bilo ih je dvadesetak, od toga deset redovitih (Ivan Filipović, Anto Jagnjić, David Rebić, Adam Ilčić, Rafael Pongračić, Viktor Horvat, Nikola Novačić, Moreno Štibrić, Domagoj Cvetko, Kristijan Sertić). Te prve šk.godine 2008./2009. ukupan poredak izgledao je ovako:

  1. Adam Ilčić 37,5 bodova
  2. Ivan Filipović 23 boda
  3. Kristijan Sertić 16 bodova
  4. Anto Jagnjić 13 bodova
  5. Moreno Štibrić 10,5 bodova

Tada smo na raspolaganju imali samo dvije šahovske ploče, stoga su učenici jedva čekali završetak partije kako bi sjeli za stol i odigrali svoju.

 

“Šah je nešto više od igre. To je intelektualna razonoda koja posjeduje izvjesne umjetničke kvalitete i mnoge znanstvene elemente.” – Jose Raul Cabablanca

 

  1. Definicija i osnovne zakonitosti šaha

 

Šah je igra za dva igrača koja se igra na šahovskoj ploči, odnosno šahovnici prema pravilima i zakonitostima koja su jedinstvena u cijelome svijetu, a propisala ih je Međunarodna šahovska federacija FIDE (franc. Fédération Internationale des Échecs). Šahovnica se sastoji od 64 crno-bijela* kvadratna polja koja tvore koordinatni sustav. Prema šahovskoj terminologiji, ovaj koordinatni sustav čine osam linija označene slovima A, B, C, D, E, F, G, H te osam redova označenih brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 (vidi sliku 1). To omogućuje dodjelu naziva svakom šahovskom polju i olakšava komunikaciju među šahistima.

 

* U stručnoj šahovskoj terminologiji, zbog praktičnih razloga, isključivo govorimo o bijelim i crnim poljima iako su u praksi crna polja često neke druge boje poput plave, zelene, smeđe, narančaste ili, u slučaju hrvatskog grba, crvene boje.

  1. Šahovski sat

 Osim šahovske ploče i figura, bitan element igre je i šahovski sat. Zahvaljujući njemu igrači ne mogu vječno razmišljati o svom potezu, nego su vremenski ograničeni. Razlikujemo mehaničke (vidi sliku 3) i, danas popularnije, digitalne šahovske satove (vidi sliku 4). Obje vrste funkcioniraju po istom principu. Kad igrač povuče potez, pritišće tipku na svojoj polovici sata i time zaustavlja odbrojavanje svog vremena te pokreće protivnikovo. Ako igraču istekne vrijeme, on automatski gubi partiju.

 

  1. Povijest šaha u Hrvatskoj

 

O tome kako je šah dospio u Hrvatsku, nema točnih podataka, nego samo pretpostavke. Ona najvjerojatnija je da je u naše krajeve stigao preko Italije jer se tragovi prvih šahovskih aktivnosti nalaze u primorskim gradovima. Prvi spomen šaha u Hrvatskoj nalazimo u inventaru jednog zadarskog trgovca iz 1385. godine. Osim toga, postoji i zapis iz Dubrovnika iz 1422. godine. Poslije toga nalaze se i zapisi iz Splita i Rijeke. Naravno, kao što smo ranije naveli, u to doba šah još nije imao pravila kakva danas znamo, nego neka vrsta shatranja (igra, prethodnik šaha). Prve dokaze o šahu u unutrašnjosti Hrvatske nalazimo tek oko polovice 19.st. Tako je prvi šahovski problem u nekim hrvatskim novinama objavljen 1864. u listu Glasonoša, a 1875. u tjedniku Hrvatska lipa pojavljuje se i prva šahovska rubrika. Time je očigledno da je Hrvatska pratila svjetski trend te da je popularizacija modernog šaha počela u drugoj polovici 19.st. Shodno tome, 1879. u Dubrovniku je osnovano prvo šahovsko društvo. Grossova Šahovska abeceda tiskana je 1909. i prva je šahovska knjiga u Hrvatskoj. Tri godine kasnije osnovan je Hrvatski šahovski savez, a 1925. u Zagrebu počeo je izlaziti Šahovski glasnik, časopis koji je među šahistima i danas najpopularniji u Hrvatskoj. (Sušić, 2006)

Postoji legenda o hrvatskom grbu koji na sebi ima šahovnicu (vidi sliku 5). Prema njoj je hrvatski kralj Držislav u jednom od ratova protiv Mlečana pao u zarobljeništvo. Kako je mletački dužd Petar II. Orseolo čuo da je Držislav bio dobar šahist, ponudio mu je meč od tri partije te slobodu u slučaju da ga porazi u svim partijama. Kralju Držislavu je to uspjelo te je bio oslobođen, stoga je u znak zahvalnosti na hrvatski grb uvrstio i šahovnicu. Iako je ovo legenda koja često objašnjava šahovnicu na hrvatskom grbu, potrebno je naglasiti da nikada nije znanstveno dokazana.

 

“Šah, kao i ljubav i glazba ima moć da čovjeka čini sretnim” Siegbert Tarrasch

 

  1. Šah i život

 

Šah je u svojoj biti strateška igra. Kako bi se došlo do pobjede, nužno je pomno promisliti svaki potez i predviđati kako će na njega reagirati naš suparnik. Analizirajući tako sve čimbenike i prepreke na koje može naići u datoj poziciji, igrač donosi odluke. Ranije smo spomenuli šahovski sat kao sastavni dio igre. On igrače obvezuje da te odluke donesu u zadanom vremenu. Pritom je na početku partije zadano vrijeme za cijelu partiju, a ne za svaki pojedini potez. To znači da igrač snosi odgovornost kako će utrošiti zadano vrijeme. Sam mora procijeniti koje su odluke važnije i iziskuju više vremena, a koje manje važne pa njih može donositi brže. Donosi li igrač ispravne odluke, bit će nagrađen pobjedom. Međutim, ako u partiji učini previše pogrešaka, vrlo je vjerojatno da će to njegov protivnik iskoristiti te dovesti do poraza. Ipak, šah je toliko kompleksan i bogat mogućnostima** da i svjetski prvaci znaju da ne mogu uvijek donositi samo ispravne odluke, kao što ne mogu ni njihovi protivnici. Ne postoji šahist koji nije griješio niti onaj koji nije izgubio partiju.

 

** Već nakon drugog poteza crnoga moguće je da nastane čak 71852 različitih pozicija. Nakon četvrtog poteza taj broj raste na oko 315 milijardi mogućnosti! (Shenk, 2007)

 

Učinak izvannastavnih aktivnosti tijekom 10 godina (od 2008./09.-2018./19.)

 

Dokazano je da bez ulaganja nema napretka. Tako smo od dvije početne ploče došli do osam ploča za šah, jedne velike demonstracijske i tri digitalna sata. Hvala rukovodstvu škole što ima sluha u materijalnom pogledu i potrebnoj infrastrukturi. Da šah nije samo muška igra, pokazale su i dokazale naše učenice koje su marljivo dolazile proteklih godina na izvannastavne aktivnosti i odigrale puno partija šaha. Nakon školskih turnira i natjecanja otišli smo tri puta na Županijsko natjecanje. Prvi put 2015./’16. djevojčice su osvojile 3., a dječaci 4. mjesto. Drugi put 2016./’17. djevojčice su opet bile treće, a dječaci peti, dok su treći put 2017./’18. djevojčice osvojile 3. mjesto, a dječaci bili četvrti. Od ove školske godine 2019./2020. došlo je do smjene generacija, tj. imamo puno učenika  petih razreda koji su pokazali interes za šah kao izvannastavnu aktivnost. Kako stvari trenutno stoje tradicija će se nastaviti. Učenici redovito dolaze na izvanastavnu aktivnost, imaju ozbiljan pristup igri i volju za učiti i napredovati.

 

Danijel Markešić, vjeroučitelj

 

Korištena literatura:

 

  1. Cvetnić, V. (2014). Šah i kako ga lako naučiti igrati. Zagreb: Alfa.
  2. de Groot, A. (1978). Thought and Choice in Chess. Den Haag: Mouton Publishers.
  3. Delors, J. i sur. (1998). Učenje – blago u nama. Izvješće UNESCO-u Međunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljeće. Zagreb: Educa
  4. Kasparov, G. (2009). Kako život imitira šah. Zagreb: V.B.Z
  5. Martinović, Saša. ŠAH KAO IZVANNASTAVNA AKTIVNOST U OSNOVNIM ŠKOLAMA, Diplomski rad Zagreb, 2018.
  6. Previšić, V. (1987). Izvannastavne aktivnosti i stvaralaštvo. Zagreb: Školske novine.
  7. Previšić, V. (2000.), Slobodno vrijeme između pedagogijske teorije i odgojne prakse. Napredak 141 (4), str. 403-410.
  8. Sušić, I. (2006). Škola šaha. Zagreb: vlastita naklada. 53. Šahovski klub e4. Projekt “Šah uz školu”. Dostupno na: http://www.sahklube4.hr/projekt-sah-uz-skolu/ [16.1.2018.]

 

AutorZvijezdana Žigolić Južvak

Županijsko natjecanje u šahu

U ponedjeljak, 22. siječnja 2018. god. održano je Županijsko natjecanje u šahu. I ove godine među šahistima osnovnih škola iz cijele županije sudjelovali su dječaci i djevojčice iz OŠ Popovača, učenici izvannastavne aktivnosti iz šaha pod vodstvom vjeroučitelja Danijela Markešića. Natjecanje je održano u prostorijama Šahovskog društva Sisak u Sisku.

Dječaci u sastavu: Luka Jagarčec (6.d.),  Mario Bogdanić (7.b.), Josip Prebeg (7.b) i Domogoj Jež (7.b.) osvojili su 4. mjesto. Djevojčice su osvojile 3. mjesto, a nastupile su Gabriela Sajko (6.d.), Nika Tkalec (6.b.), Maja Ratkajec (7.d.) i Lana Marković (7.d.).

Za sve nas koji smo nastupili bilo je to jedno novo iskustvo .

Luka Jagarčec , 6.d

 

AutorZvijezdana Žigolić Južvak

Županijsko natjecanje u šahu

U ponedjeljak, 30.1.2017. godine, u devet sati ujutro šahisti Osnovne škole Popovača krenuli su na natjecanje. Natjecanje se održalo u Sisku u prostorijama Šahovskog društva Sisak s početkom u 10,00 sati. Natjecali su se šahisti osnovnih škola iz cijele županije. Naši su šahisti i šahistice svojim trudom i borbom postigli odlične rezultate. Djevojčice u sastavu: Lana Marković, Maja Ratkajec, Leticija Iverović i Bruna Križanić i  izborile su 3. mjesto i brončanu medalju, a dječaci u sastavu: Mario Bogdanić, Mislav Barta, Josip Prebeg i Zvonimir Jakopović osvojili su 5. mjesto. Za kraj veliko hvala gospodinu Ivici Markoviću na korisnim savjetima i našem voditelju vjeroučitelju Danijelu Markešiću.

B.K & D.M

 

AutorZvijezdana Žigolić Južvak

ŽUPANIJSKA NATJECANJA – OSNOVNE ŠKOLE – ŠAH

ŠAH – Sisak, 20. 1. 2016. godine

 

m_WP_20160120_003Djevojčice i dječaci OŠ Popovača nastupili su prvi put na Županijskom natjecanju u šahu. Natjecanje je održano u prostorijama Šahovskog društva Sisak u Sisku.

Djevojčice su osvojile 3. mjesto. Nastupile su u sastavu (Lana Marković i Gabrijela Kosanović 5. razred i Magdalena Kosanović i Leticija Iverović 7. razred).

Dječaci su osvojili 4. mjesto. Boje škole su branili (Josip Prebeg 5. razred, Teo Miljak, Marino Grbavac, Mario Novačić i Filip Beleta 8. razred). Bilo je lijepo gledati i sudjelovati u vrhunskim potezima i meditativnom ozračju. Veliko hvala vanjskom suradniku, gospodinu Ivici Markoviću, koji je redovito dolazio na izvannastavne aktivnosti iz šaha i koji je puno pomogao prenoseći svoje življeno šahovsko iskustvo na njih.

Danijel Markešić, vjeroučitelj